Search
  • AGM Blog

"Balkanska Kolumbija" imala 43 posto svjetskog tržišta opojnih droga!


"Zakoračivši u ovu temu bez ikakva oslonca u regionalnoj literaturi,

preda mnom se ukazala nepregledna historiografska praznina, koja mi je u početku djelovala prilično obeshrabrujuće. Usprkos obilju arhivskih izvora zaturenih po raznim fondovima Arhiva Jugoslavije, trebalo je najprije postaviti osnovne konture, pa i legitimnost teme. Čitav postupak bio je poput prazne slagalice koju sam malo-pomalo dopunjavao te ova knjiga predstavlja prvi ozbiljniji presjek stanja mojih dosadašnjih istraživanja...", kaže autor Vladan Jovanović u predgovoru svoje knjige Opijum na Balkanu, koja se bavi opisom proizvodnje i prometa opojnih droga na području zemalja tzv. zapadnog Balkana.


Između dva svjetska rata tadašnja Jugoslavija pokrivala je čak 43 posto legalne svjetske potražnje za opijumom.

Zašto je zanimljivo to područje kad je riječ o drogama? Još prije nekoliko godina povjesničar Jovanović došao je bio do šokantnog zaključka da je između dva svjetska rata tadašnja Jugoslavija pokrivala čak 43 posto legalne svjetske potražnje za opijumom. Osobito se tu isticalo područje Makedonije, tj. Povadarje, koje su opisivali kao "balkanska Kolumbija".


Vješti Makedonci


Zanimljiv je jedan opis iz knjge o dijelu proizvodnje droga. Prilikom branja odnosno skupljanja opijuma berači su hodali unatraške, kako odjećom ili laktovima ne bi zakvačili opijum čije se kapljice sa zasječenog dijela biljke brzo zgrušaju i suše. Uz neophodno mirovanje već zarezanih čahura,

vješte ruke berača pravile su precizne zareze na čahuri koji ne bi izazvali premalo ili previše curenja opijuma. Dan nakon zarezivanja radnici bi posebnim nožićima skidali zgusnuti mrki sok s glavica i odlagali ga u male limene ili zemljane posude koje su nosili o pojasu. Pri struganju opijuma vodilo se računa da se čahura ne zadere previše. U tome su makedonski radnici bili vrlo vješti...


Kaotično stanje izvoza sirovog opijuma


Knjiga na stanovit način obrađuje jednu nedovoljno istraženu temu ekonomske i socio-kulturološke povijesti jugoslavenske države između dva svjetska rata. Rekonstrukcija složenih kontrolnih mehanizama koji su se neprekidno transformirali uslijed sve slabijih učinaka politike kriminalizacije opojnih droga iziskivala je opširniji prikaz okolnosti u kojima su se donosile restriktivne međunarodne konvencije. Prikazane su i razvojne faze proizvodnje makedonskog opijuma – važne sirovine u farmaceutskoj industriji, njegova otkupa, unutarnjeg prometa te evolucije njegove tvorničke prerade u samoj Jugoslaviji. Drugi je dio knjige posvećen jugoslavenskim prilikama, prvenstveno uvođenju državnoga otkupnog i izvoznog monopola, koji će uvelike preformatirati čitavo opijumsko pitanje čineći ga sastavnim dijelom državne ekonomske politike.

Treći dio obrađuje kaotično stanje izvoza sirovog opijuma i pokušaje njegove standardizacije. Posljednjim dijelom knjige dominira raspoloživa građa o krijumčarenju opijuma i opijata na Balkanu, smještena u kontekst transnacionalnog kriminala čiji su se obrisi naslućivali još od kraja 1920-ih.


  • Grey Facebook Icon
  • Grey Twitter Icon

© 2020 by AGM d.o.o.