Search
  • AGM Blog

Heraklit je prezirao demokraciju jer je ona izvrnuće pravde


Panta rei (sve teče, sve se mijenja) znamenita je fraza koja se pripisuje grčkom filozofu Heraklitu negdje iz 5. ili 6. stoljeća prije Krista. Njegovo učenje, po mnogima revolucionarno, kazuje da je svijet pun suprotnosti, a sve je u kretanju: nema nepromjenjivog bitka. Sve se kreće, sve se neprestano mijenja; stvari nastaju, mijenjaju se i propadaju. Stvarnost, nastala borbom suprotnosti, u vječnom je procesu postajanja. Stvari spoznajemo tek po njihovim suprotnostima…


Pod nadimkom Mračni


Njemački filozof Oswald Spengler iznosi u najnovijoj AGM-ovoj knjizi svjoje tumačenje Heraklitovih misli. Riječ je o prijevodu Spenglerove doktorske disertacije pod naslovom Metafizičke osnove heraklitovske filozofije, koja je obranjena na Visokom filozofskom fakultetu Ujedinjenog Friedrichs-Universitata (Halle – Wittenberg), 1904. godine. U ponovljenom izdanju disertacije, u knjizi Reden und Aufsätze (München, 1937.), tekst je dobio naslov Heraklit - Studija o energetskim osnovama njegove filozofije.


Dajući svoje tumačenje filozofije grčkoga mislioca Heraklita iz Efeza (544. – o. 480. pr. Kr.), poznatoga pod nadimkom „Mračni“, jer se već prema mišljenju suvremenika izražavao na vrlo nejasan način o svojim pogledima na svijet, Spengler se pozvao na tada vrlo popularnoga njemačkoga prirodoznanstvenika i filozofa Wilhelma Friedricha Ostwalda (1853.–1932.), koji je zastupao teoriju energizma. Ustvrdio je da pojam materije i pojam duha treba zamijeniti pojmom energije.

Knjiga je podijeljena na ova poglavlja: A) Čisto kretanje – I. Prva formulacija: panta rei: 1. Kozmos kao energetski proces, 2. Vatra, 3. Panta rei kao formalni princip organske prirode; II. Druga formulacija: Borba suprotnosti; B) Formalni princip: I. Ideja forme općenito; II. Forma kao uvjet kretanja; III. Ideja jedinstva i nužnosti.


Demokracija - stanje za svjetinu


Heraklit potječe iz Efeza, živeći povučeno, razočaran u demokratsko državno uređenje. Diogen Laertije izvještava da je Heraklit napisao knjigu, ali za njim je ostao sačuvan samo niz fragmenata i tuđih svjedočanstava. Misao mu je dijelom ostala nejasna, zbog čega ga već i za njegova doba nazivaju Mračnim.


Kada bismo na neki način povezivali Heraklitove misli s današnjim vremenom, mogao bise za primjer uzeti odnos prema demokraciji. Demokracija je za Heraklita izvrnuće pravde i on je prezire. Kako je u drugom dijelu AGM-ove knjige od naslovom Spengler, Heraklit i energizam, iznio dr. Stipe Kutleša, za Heraklita je demokracija stanje koje ide na ruku svjetini, mnoštvu, rulji; ne podnosi sposobne.