Search
  • AGM Blog

Hercegovački franjevci upozoravali su na ideologiju bezboštva


Kardinal Alojzije Stepinac u pastirskom pismu od 20. rujna 1945. godine kaže: "Tko može dokazati da su toliki na smrt osuđeni katolički svećenici uistinu zločinci koji zaslužuju smrtnu kaznu? Zar su oni svi bili koljači? Tako su npr. u franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu poubijani bez sudskog postupka svi franjevci koji su se tamo nalazili, njih 28, premda nito od njih nije uzeo puške u ruke..."

Citat je preuzet iz nove knjige o hercegovačkim franjevcima, u izdanju AGM-a, po naslovom Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću.

Knjiga se temelji na desetljećima istraživanja te problematike i tog vremena, koje je posebno zanimljivo jer je riječ o najtežem razdoblju za franjevački red u Hercegovini, ali i za Katoličku crkvu te hrvatski narod u vremenu Drugog svjetskog rata i poraća. Stoga se u knjizi nalaze složena analiza zbivanja unutar franjevačkoga reda na području Širokoga Brijega tijekom Drugoga svjetskog rata i nakon njega, franjevačko djelovanje, utjecaj i posljedice partizanskog osvajanja Širokoga Brijega neposredno pred završetak rata.

Knjiga donosi cjelovit prikaz vjerske dimenzije društvenoga života koji se značajno i suprotstavljeno isprepletao s komunističkim režimom.

Stoga je uz podroban opis ratnog i poratnog djelovanja franjevaca na području BiH, primjerice skrb za vjernike i pomoć izbjeglicama i sl., osobito zanimljiv njihov odnos prema četničkom pokretu, njemačkim vojnim vlastima i naravno prema komunizmu i partizanskom pokretu.

Prema autoru knjige, svi izvori pokazuju da nije bilo nikakve suradnje franjevaca s četnicima, a da bi mnogi franjevci stradali od četnika da nije bilo talijanske zaštite. Dakako, četnici su pljačkali brojne crkve, a fratri su se spašavali bijegom.

Glede odnosa prema tamošnjim njemačkim vojnim vlastima, valja istaknuti franjevačko početno oduševljenje kada su Nijemci slomili talijanske, četničke i partizanske portrojbe, a osobito kada su 1943. raskinuti Rimski ugovori i priključivanje Hrvatskoj anektiranih krajeva na Jadranu. Ipak to je oduševljenje kasnije splasnulo kada su Nijemci počeli zauzimati franjevačke samostane i župne urede diljem Hercegovine te nametati svoju volju. Štoviše, često je dolazilo do velikih sukoba.

Što se tiče odnosa prema komunističkim vlastima, puno toga je vezano uz upozoravanje franjevaca na partizansku i komunističku ideologiju bezboštva, koju su propagirali članovi KPJ. Partizanska osvajanja značila su i brojna ubijanja, prometnice su se blokirale, pljačkane su crkve, župni uredi, samostani, obiteljske kuće... Vijesti o tomu brzo su se širilie, što je izazivalo strah i paniku kod vjernika. Hercegovački franjevci stoga su još više nastojali osuditi nove vlastodršce i staviti se u zaštitu hrvatskog pučanstva. Partizani su tijekom Drugog svjetskog rata pobili 66 hercegovačkih franjevaca, uglavnom bez sudskog procesa, a najjače je odjeknulo surovo ubojstvo 28 franjevaca i više desetaka civila u Širokom Brijegu...