Search
  • AGM Blog

Hitrecovi likovi iz 15. i 17. stoljeća: Rekonstrukcija hrvatske prošlosti


Samo sreća, ništa drugo, poručuje Hrvoje Hitrec u naslovu svog povijesnog romana o junaku, banu Nikoli VII. Zrinskom, koji navodno nesretnim slučajem pogiba loveći vepra. Njegova romansirana biografija međutim ulazi doboko u pozadinu političkih intriga i smicalica, a autor do u tančine rekonstruira stanje u Hrvatskoj i srednjoj Europi sredinom 17. stoljeća, od običaja i događaja u čakovečkom dvoru, ratnih pohoda - do ljubavnih i obiteljskih prilika. Praunuk Nikole Šubića Zrinskog (Sigetskog) vjerojatno je najveći hrvatski političar 17. stoljeća samim tim što je osim što je obnašao dužnost bana bio i veliki ratnik; poznat je osobito po tomu što je u borbi protiv Turaka izveo jednu od svojih najvećih akcija, koja je odjeknula Europom, kada je spalio glasoviti Sulejmanov most preko rijeke Drave, a kojim je turska vojska prodirala u Europu.

Za povijesni predložak jednom romanu nije zanemarivo ni to što je bio učen čovjek i umjetnička duša, posjedovao je na svom dvoru bogatu knjižnicu. Pisao je pjesme, a njegova najpoznatija knjiga jest epski spjev Jadranskog mora sirena, prepjev s mađarskog izvornika, u kojoj opisuje bitku kod Sigeta, gdje pogiba njegov pradjed.


Razlog svog “povratka u prošlost” Hitrec je jednom prilikom objasnio tako da se dosta bavio sadašnjošću i bio autor suvremenih događaja, bio je koncentriran na svoje 20. stoljeće, ali mu se činilo da je to u jednom trenutku postalo nezanimljivo...

Autor Hitrec, u okviru povijesnih činjanica, prati život dvora Zrinskih, svakodnevicu od kuhinje do radionica i odgoja djece, ali u svakom trenutku kroz tekst se vide problemi s Europom, koja ne pruža dostatnu pomoć u borbi protiv turskih nasrtaja.

Razlog svog “povratka u prošlost” Hitrec je jednom prilikom objasnio tako da se dosta bavio sadašnjošću i bio autor suvremenih događaja, bio je koncentriran na svoje 20. stoljeće, ali mu se činilo da je to u jednom trenutku postalo nezanimljivo. I zato se na neki način vratio u prošlost. Ovaj put u 17. stoljeće, koje je zahtjevno i vjerojatno se autor morao svojski potruditi pravilno rekonstruirati ambijent i atmosferu tog vremena.


Vladar Bosne


Hitrecov sljedeći roman u izdanju AGM-a, Vladar Bosne, donosi radnju s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće, a smještena je u vrijeme kada su se u tridesetak godina na hrvatskom, srednjoeuropskom, istočnoeuropskom i mediteranskom području odvijali dramatični događaji koji su velikim dijelom utjecali na sudbinu Hrvatske u idućim stoljećima. Riječ je o prijelomnim događajima kao što su dolazak na ugarsko i hrvatsko prijestolje Žigmunda Luksemburškog, poraz kršćanske vojske kod Nikopolja, krvavi sabor u Križevcima, ugarski upadi u Bosnu.

Hitrec je posegnuo za dojmljivim pripovijedanjem u obliku autobiografskih zapisa Pippa od Ozore, prijatelja i vojskovođe Žigmunda Luksemburškog, povijesne oso­be čiji uspon od siromašnog dječaka iz okolice Firence do najvećih časti u Ugarskoj po sebi predstavlja zanimlji­vu priču, to više što je njegova sudbina izravno vezana i s događajima u Bosni gdje pokušava postati kraljevim namjesnikom.

Proza Hrvoja Hitreca ne zadržava se samo na opisu po­hoda i bitaka toga doba, nego duboko uranja u zbilju srednjovjekovne Bosne, njezin identitet, kulturu i po­sebnost bosanskih krstjana.