Search
  • AGM Blog

Nakon potresa: Poznajemo li gornjogradske i donjogradske građevine?



"Sjedio sam oko 7 sati ujutro u kuhinji kuće opasane u prizemlju debelim starinskim zidovima i presvođene ciglenim svodovljem, leđima prislonjen uza zid, pijući kavu, prije nego ću poći u školu. Iznenada se začu mukla podzemna tutnjava i zemlja se poče tresti i ljuljati. Misleći, da je to prolazna sejzmatična pojava, nisam se u prvi mah preplašio; ali kad je trešnja postala sve jača, a podzemna tutnjava i grmljavina sve užasnija, kad sam opazio, kako se zid nada mnom opasno naginje, i čuo, kako na zvoniku sv. Marka zvona od same trešnje zazvoniše, skočio sam, da pobjegnem i spasim glavu..."

Tako piše Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog, u Uspomenama jednog pionira (Zagreb 1942.), a tekst ovih dana kruži uokolo kao reminiscencija na onaj još malo veći potres iz 1880. godine u Zagrebu.


I tada je najveću cijenu platio Donji grad


"Tada je, kako kaže, na ulici sve bilo krš i pustoš: kolnik i nogostupi puni crepovlja, popadalog s krovova i ruševina oborenih dimnjaka; zidovi kuća popucani, prozori polomljeni... Ulicama je lutao prestrašeni i obezglavljeni svijet, koji je poluodjeven izletio iz kuća, da spasi glavu.

Donji grad je bio kudikamo jače poharan, a stradale su osobito novije zgrade. Udarci su se potresa, iako u sve manjoj mjeri, ponavljali cio dan i građanstvo zahvati pod večer prava panika. Tko je mogao, bježao je iz Zagreba, a tko nije, izletio je na ulicu, trgove, u Tuškanac ili u Maksimir i tu provodio noć pod vedrim nebom ili pod šatorima. Srećom je ona jesen do kasno pred zimu bila izvanredno blaga, topla i vedra."


Svaki potres prilika je za novi procvat građevinarstva i osuvremenjivanje grada.

Međutim, kako Truhelka piše, potres, koji se u prvi čas smatrao katastrofom, pokazao se kasnije blagotvornim, jer se u čitavoj Europi organizirala pomoć za stradale, dobivali su se dobri zajmovi i sl. Zagrebom se razvila građevinska djelatnost, širile su se ulice, grad se širio prema periferiji i drastično je porastao broj stanovnika - sa 30.000 na 40.000. Svaki potres, a nadamo se i ovaj sadašnji, prilika je za novi procvat građevinarstva i osuvremenjivanje grada.


Arhitektonski atlas Zagreba


Nicale su tada brojne građevine, pa i vrjednije palače, osobito u vrijeme secesije na prijelazu stoljeća, a dobar dio arhitekture koja se razvila u tom vremenu opisan je u AGM-ovoj knjizi Zagreb - Arhitektonski atlas, koja bi mogla biti zanimljivo štivo za proučavanje i informiranje o pojedinim zgradama u mnogim dijelovima Zagreba, osobito o onima koji se nalaze na Gornjem i u Donjem gradu. Na žalost neke su od njih danas prilično oštećene. Je li ovo prilika da se upitamo poznajemo li dovoljno sve te građevine, osobito gornjogradske i donjogradske?

U atlasu je opisano 850 objekata, a kako bi čitateljima precizno i temeljito približio povijest koja je utjecala na zagrebačku arhitekturu autor Dragan Damjanović pet je godina obilazio grad kako bi fotografirao i promotrio sve zgrade koje je stavio u atlas na 400 stranica...

Podsjećamo da je knjiga izdana i na engleskom jeziku.

Može se ovih dana naručiti s popustom i bez plaćanja poštarine OVDJE...


  • Grey Facebook Icon
  • Grey Twitter Icon

© 2020 by AGM d.o.o.