Search
  • AGM Blog

Spengler: Povijest se ne može shvaćati linearno


Knjige njemačkoga političkog filozofa Oswalda Spenglera objavio je AGM ovih dana. U knjizi Misli izabrani su dijelovi misli iz Spenglerovih knjiga i rasprava objavljenih u razdoblju od 1904. do 1938. godine.

Osim citata iz tih djela urednica Hildegard Kornhardt u pogovoru je objasnila motive za objavljivanje zbirke Spenglerovih misli, napravila izbor iz njegovih neobjavljenih rukopisa, koji su pohranjeni u Bavarskome državnom arhivu u Münchenu.

Odbacujući linearno shvaćanje povijesti, Spengler iznosi mišljenje kako je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura koje su jedinstvene i neponovljive u svojim izražajnim mogućnostima.

Evo nekih dijelova iz tog djela, a koji se tiču razmišljanja o povijesti:

- Povijest se odvija u obliku bezbrojnih pojedinačnih sudbina. Nitko nije tako malen da njegova mala sudbina ne bi bila tu. Ali sudbinu se može imati i sudbina biti (za sebe - za druge). Masa, to su oni koji je imaju. No samo ono što ostaje uskraćeno kauzalnom mišljenju, što se može osjećati - što ovisi o slučaju - postaje li se sudbinom, tj. biva li privatna sudbina pojedinca tako silovitom da u sebe uključuje druge - u okolnostima usuda nekoga doba - na to se misli kad se govori o velikim ljudima.

- Ljudska povijest je ukupnost golemih životnih tokova za koje već sama jezična upotreba uvodi nehotice individue višeg reda: antika, kineska kultura ili suvremena civilizacija - kao neko Ja ili osobu koja misli i djeluje.


Knjiga Duh našega doba nastala je kao kompilacija citata Oswalda Spenglera objavljenih u njegovim knjigama i raspravama.

Urednik kompilacije Rudolf Fleck izabrane je citate podijelio u devet poglavlja - Čovjek i život, Svjetska povijest, Svjetonazor, Vodstvo i moć, Kultura, Tehnika, Politika i gospodarstvo, Englez i Nijemac te Njemačka i budućnost. Spengler je tvrdio da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura koje su jedinstvene i neponovljive u svojoj pojavnosti, ali zbog nepostojanja povijesnoga kontinuiteta, njih je moguće uspoređivati, tj. metodom povijesnih analogija "predviđati" buduće događaje i "rekonstruirati" one prošle koji nisu ostavili iza sebe neki materijalni trag. U tu je svrhu Spengler ponudio svoje usporedne tablice povijesnih istodobnosti, kojima, u morfološkom smislu, potkrepljuje svoj pogled na svjetsku povijest i ulogu čovjeka u njoj.