Search
  • AGM Blog

Zašto baš danas volimo knjige o globalnim katastrofama?


U vremenu globalnih nedaća i straha rado posežemo za takvom tematikom u literaturi, tražeći objašnjenje nekih fenomena, a sve kako bi se ublažila tjeskoba i depresija...




Danas kada se borimo s pandemijom coronavirusa poznati talijanski klasik Decameron Giovannija Boccacija, prema reakcijama na Twitteru i na popisu Amazona, postala jedna od najčitanijih knjiga i vrlo tražen naslov. Naime, zanimljivo je kako je to djelo nastalo baš u vrijeme jedne druge samoizolacije, i to u 14. stoljeću kada je u Italiji harala kuga. Skupina mladića i djevojaka međusobno je razmjenjivala svoje zabavne priče kako bi ubili dosadu... i tako nastade remek-djelo.


Mogli bismo danas iz naftalina povaditi i mnoge druge naslova koji govore o zarazama, o kugi, pa onda naslove horora te knjige o apokalipsi, o teorijama zavjere i o svemu onomu što se na neki način događa na globalnoj razini. Među njima bismo svakako mogli izdvojiti i neke naslove u izdanju AGM-a.


Što je uništilo svijet i dovelo čovječanstvo na rub izumiranja u jednom davnom, zaboravljenom događaju

Tu je u prvom redu Kataklizma. Uzbudljiva je to knjiga koja vodi čitatelja kroz brojne i danas vidljive geološke i biološke tragove kataklizme, koji se nalaze svuda oko nas. Dva vrsna stručnjaka s Cambridgea i Oxforda, geolog i paleontolog, nude i odgovor na zagonetku što je uništilo svijet i dovelo čovječanstvo na rub izumiranja u jednom davnom, zaboravljenom događaju.


Knjiga Svjetsko zlo i patnja govori o razvoju Novoga svjetskog poretka, čija je svrha podčiniti čitavo čovječanstvo. Odgojeni smo da vjerujemo svojim vladama i uvjereni smo da se i one brinu za nas, ali možda je to tek velika zabluda. Ispod površine laži službene politike zbivaju se složeni procesi. Svijetom vladaju nevidljive sile koje iza scene vuku konce, a približno tri stotine osoba koje se poznaju i koje određuju svoje nasljednike upravljaju sudbinom ovog svijeta...


Rupert Sheldrake: Neki fenomeni postaju to vjerojatniji što se češće događaju

Nadalje, tu je Vatra s neba, uzbudljiva priča o velikoj sibirskoj eksploziji, jednom o najintrigantnijih neriješenih misterija suvremenog doba. Ona počinje s izvješćima prvih ekspedicija koje su područje eksplozije posjetile 1927., kad su znanstvenici tražili krater meteora koji bi objasnio eksploziju, ali ga nisu našli, a nastavlja se u nuklearno /svemirsko doba...


Posebno je intrigantna knjiga Nova znanost o životu. Biolog Rupert Sheldrake tvrdi da neki fenomeni postaju to vjerojatniji što se češće događaju. Primjerice, kad su kemičari kristalizirali novu kemikaliju u jednom dijelu svijeta, postalo ju je lakše kristalizirati drugdje. Nakon što su štakori u laboratoriju na Harvardu naučili naći izlaz iz labirinta, štakori u Melbourneu u Australiji puno su brže pronašli izlaz iz sličnog labirinta. Zašto i kako?





  • Grey Facebook Icon
  • Grey Twitter Icon

© 2020 by AGM d.o.o.